Rastuće temperature kopna i oceana, ciklus divlje vode, povlačenje ledenjaka pogađa Latinsku Ameriku i Karibe

Uz obale-okrenute prema Atlantiku, razina mora raste brže od globalnog prosjeka u dijelovima tropskog Atlantika i Kariba. Kontinuirano zakiseljavanje oceana i zagrijavanje povećavaju rizike za morske ekosustave i ribarstvo, prema WMO-ovom stanju klime u Latinskoj Americi i na Karibima za 2025.

"Znakovi klimatskih promjena nepogrešivi su diljem Latinske Amerike i Kariba, od ubrzanog gubitka ledenjaka i porasta razine mora do brzog jačanja tropskih ciklona, ​​ekstremnih vrućina, poplava i suša", rekla je -glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

"Ovo izvješće pokazuje da dok rizici rastu, raste i naša sposobnost da predvidimo i djelujemo kako bismo spasili živote i zaštitili sredstva za život", rekla je.

To je pokazao primjer uragana Melissa u listopadu 2025 -, prvog zabilježenog uragana kategorije 5 koji je stigao do Jamajke. To je dovelo do 45 smrtnih slučajeva i ekonomskih gubitaka od približno 8,8 milijardi američkih dolara, više od 41% BDP-a. Iako Melissa nije imala povijesnog presedana, vlasti Jamajke upotrijebile su-kvalitetno modeliranje rizika kako bi unaprijedile financijske mjere i pripravnost za katastrofe koje su ograničile ljudske žrtve i pomogle otoku da se nosi.

Drugi veliki rizik su ekstremne vrućine, koje predstavljaju sve veći teret za javno zdravlje. Godine 2025. ponavljajući i intenzivni toplinski valovi – s temperaturama znatno iznad 40 stupnjeva - zahvatili su velike dijelove Sjeverne, Srednje i Južne Amerike. Stoga postoji hitna potreba da se klimatska inteligencija ugradi u zdravstveno planiranje i spremnost za izvanredne situacije te da se integriraju meteorološka rana upozorenja s okidačima javnog zdravlja.

Mnoge zemlje ne objavljuju rutinski podatke o-smrtnosti od vrućine. Procjenjuje se da je godišnje bilo približno 13 000 smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom- (prosjek u 17 zemalja od 2012. do 2021.). To ukazuje na značajno podcjenjivanje smrtnosti uzrokovane vrućinom i postoji potreba za boljim izvješćivanjem, navodi se u izvješću.

Također ispituje kako su agro{0}}prehrambeni sustavi izloženi ekstremnim vremenskim i klimatskim šokovima, s istovremenim učincima na poljoprivrednu proizvodnju, ruralni život, pristup hrani i funkcioniranje tržišta.

Stanje klime u Latinskoj Americi i na Karibima pokrenuto je u dvorani Olacyr de Moraes pri Ministarstvu poljoprivrede i stočarstva (MAPA), u Brasíliji, Brazil. Pruža vjerodostojne informacije o ključnim klimatskim pokazateljima, utjecajima i rizicima te o velikim regionalnim ekstremnim događajima, uključujući tropske ciklone, toplinske valove, obilne kiše i suše te hladne valove.

"Ova su otkrića duboko zabrinjavajuća. Ali ona također pokazuju zašto je naš rad bitan. Podaci o klimi ne odnose se samo na podatke. Oni se odnose na ljude", rekla je Celeste Saulo.

"Radi se o zaštiti zajednica od poplava, suša, uragana, toplinskih valova i drugih opasnosti. Radi se o poljoprivrednicima koji planiraju svoje usjeve, zdravstvenim vlastima koje se pripremaju za-rizike povezane s vrućinom i obalnim zajednicama koje planiraju za porast mora", rekla je.

"Stanje klime u Latinskoj Americi i na Karibima 2025. nije samo znanstvena publikacija. To je poziv na akciju. Poziva nas da pojačamo promatranja, ulažemo u usluge, zatvorimo praznine u ranom upozoravanju i osiguramo da klimatske informacije dopru do onih kojima su najpotrebnije", rekla je Celeste Saulo.

Regionalni trendovi kopnene temperature LAC 1901 - 2025

Temperature

Od četiri 30-godišnja razdoblja procijenjena u izvješću, razdoblje 1991. – 2025. pokazuje najjači trend zagrijavanja od početka skupova podataka 1900.: oko 0,26 stupnjeva po desetljeću u Južnoj Americi i 0,25 stupnjeva po desetljeću u Srednjoj Americi i na Karibima. Meksiko je doživio najbržu stopu zagrijavanja, oko 0,34 stupnja po desetljeću od 1991. do 2025. godine.

Prosječna godišnja površinska temperatura 2025. bila je između pete i osme najtoplije zabilježene temperature.

Diljem regije bila je rekordna{0}}vrućina, uključujući 52,7 stupnjeva u Mexicaliju (Meksiko) – novi nacionalni rekord – i više toplinskih valova koji su prelazili 40 stupnjeva – 45 stupnjeva diljem Srednje Amerike. Mnoga mjesta u Južnoj Americi također su zabilježila temperature iznad 40 stupnjeva, s 44 stupnja u Rio de Janeiru (Brazil) i 44,8 stupnjeva u Mariscal Estigarribiji (Paragvaj).

Taloženje

U posljednjih 50-ak godina, oborine u Latinskoj Americi i na Karibima postale su ekstremnije - mijenjale su se između suše i potopa te s duljim sušnim razdobljima i intenzivnijim kišnim pojavama.

Obilne padaline su se povećale u Srednjoj Americi iu sjevernoj Južnoj Americi (na primjer, u Kolumbiji, Bolivarskoj Republici Venezueli i rubu Amazone). Jugoistočna Južna Amerika (južni Brazil, Urugvaj i sjeverna Argentina) također je doživjela povećanje godišnje količine padalina i češće poplave.

Središnji Čile, sjeveroistočni Brazil i neka područja Srednje Amerike i Kariba postaju suša. Regija Amazone je mješovita slika, s dužim sušnim sezonama, jačim ekstremima-kišne sezone i povećanom učestalošću suše u južnoj i istočnoj Amazoni.

Godine 2025. ekstremne kiše i poplave izazvale su velike humanitarne posljedice, uključujući više od 110 000 ljudi pogođenih u Peruu i Ekvadoru (poplave u ožujku), 83 smrtna slučaja u Meksiku (poplave u listopadu) te rasprostranjena klizišta i oštećenje infrastrukture.

Lipanj 2025. bio je najkišovitiji mjesec ikada zabilježen u Meksiku. Unatoč tome, suša je zahvatila sjeverne i središnje regije Meksika – pokrivajući do 85% zemlje na svom vrhuncu i stvarajući krizu vode za usjeve i rezervoare. Došlo je do ozbiljne nestašice vode na Karibima i više od 40% manjka oborina u dijelovima južne Južne Amerike, što je pridonijelo gubicima u poljoprivredi i riziku od požara.

Povlačenje ledenjaka

Andski glečeri čine ključni vodeni toranj za približno 90 milijuna ljudi, opskrbljujući slatkom vodom za potrošnju u kućanstvu, hidroelektranu, poljoprivredu i industriju.

Nedavni skupovi podataka o globalnoj ravnoteži mase ledenjaka pokazuju ubrzane gubitke u visokim-planinskim južnim Andama, kao i tropskim ledenjacima u regijama niske-geografske širine kao što su Kolumbija i Ekvador.

Konvergencija ubrzanog gubitka leda, rastuće potražnje za vodom i ograničene sposobnosti prilagodbe – osobito među ruralnim andskim zajednicama – budućnost vodotornja u Andima čini jednim od najhitnijih izazova sigurnosti vode u Latinskoj Americi.

Bilanca mase ledenjaka 2022.-2025. / Promatranja s praćenih ledenjaka u Kolumbiji, Ekvadoru, Čileu i Argentini

Ocean

Na Latinsku Ameriku otpada 8,8% svjetske obale. Ocean apsorbira višak topline i ugljikov dioksid iz ljudskih aktivnosti. Posljedično zakiseljavanje oceana i zagrijavanje u kombinaciji s deoksigenacijom utječu na morske ekosustave i koraljne grebene, štete ribarstvu i lokalnim gospodarstvima.

U 2025. pH površinskog oceana nastavio je opadati (zakiseljavanje), dosegnuvši rekordno nisku razinu u velikim dijelovima Atlantika i Pacifika u blizini regije.

Ekstremni morski toplinski valovi dogodili su se u Meksičkom zaljevu i Karipskom moru te u oceanskom području uz Čile.

Uz obale-okrenute prema Atlantiku, stope porasta razine mora premašuju globalni prosjek u dijelovima tropskog Atlantika i Kariba.