Stanje klime u Europi 2025.: Rekordni toplinski valovi od Mediterana do Arktika, dok se ledenjaci smanjuju, a snježni pokrivač opada

Brzo zatopljenje u Europi smanjuje snježni i ledeni pokrivač, dok opasno visoke temperature zraka, suše, toplinski valovi i rekordne temperature oceana pogađaju regije od Arktika do Mediterana. Europa je, zajedno s mnogim drugim regijama svijeta, izložena sve većim utjecajima – od rekordnih toplinskih valova na kopnu i moru, do razornih šumskih požara i kontinuiranog gubitka bioraznolikosti – s posljedicama za društva i ekosustave diljem Europe.

Nalazi su objavljeni danas u okviru izvješća o europskom stanju klime (ESOTC) za 2025., koje je izradio Europski centar zaSrednje-vremenske prognoze(ECMWF), koja provodi Copernicus Climate Change Service, i Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Izvješće objedinjuje rad oko 100 znanstvenih suradnika i pruža sveobuhvatan pregled ključnih promjena u klimatskim pokazateljima za kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, uključujući hladna okruženja, morske ekosustave, rijeke i jezera, rizik od šumskih požara i još mnogo toga. Dostupan je širok raspon grafičkih i vizualnih prikaza koji ističu ključne nalaze iz podataka.

(Lijevo) Kumulativna promjena mase ledenjaka (Gt) za regije europskih ledenjaka od 1976. do 2025. Gt=gigatona=1 milijardi tona. Podaci: WGMS. Zasluge: WGMS/C3S/ECMWF. (Desno) Brzina toka leda na Grenlandskom ledenom pokrivaču za hidrološku godinu 2025. Podaci: IMBIE, ENVEO.

ENVEO/C3S/ECMWF

Izvijestite o ključnim nalazima

Najmanje 95% Europe doživjelo je iznad-prosječne godišnje temperature 2025.

Rekordni tro{0}}tjedni toplotni val pogodio je sub-arktičku Fenoskandiju, s temperaturama blizu i unutar Arktičkog kruga koje su premašile 30 stupnjeva.

Ledenjaci u svim europskim regijama zabilježili su neto gubitak mase, a Island je zabilježio drugi-najveći gubitak ledenjaka zabilježen; snježni pokrivač bio je 31% ispod prosjeka; Grenlandska ledena ploča izgubila je 139 gigatona (139 milijardi tona) leda.

Godišnja temperatura površine mora za europsku regiju bila je najviša zabilježena, a 86% regije doživjelo je najmanje 'jake' morske toplinske valove.

Šumski požari izgorjeli su oko 1.034.550 hektara, što je najveća zabilježena površina.

Protoci rijeka bili su ispod prosjeka 11 mjeseci u godini diljem Europe, pri čemu je 70% rijeka imalo ispod-prosječnog godišnjeg protoka.

Oluje i poplave pogodile su tisuće diljem Europe, iako su ekstremne kiše i poplave bile manje raširene nego posljednjih godina.

Obnovljivi izvori energije opskrbljivali su gotovo polovicu (46,4%) europske električne energije 2025. godine, a solarna energija dosegla je novi rekord doprinosa od 12,5%.

Bioraznolikost je ključna za održivu budućnost, ali klimatske promjene glavni su uzrok njezine degradacije. Klimatske promjene i bioraznolikost snažno su povezani unutar europske politike i okvira.

(Lijevo) Anomalije i ekstremi u godišnjoj površinskoj temperaturi zraka 2025. Ekstremne kategorije ('najhladnije' i 'najtoplije') temelje se na rangiranju za 1979.–2025. Ostale kategorije opisuju kako se temperature uspoređuju s njihovom distribucijom tijekom referentnog razdoblja 1991.–2020. 'Mnogo hladnije/toplije od prosjeka' – hladnije/toplije od 90% temperatura; 'hladnije/toplije od prosjeka' – od 66% temperatura; 'blizu prosjeka' – unutar srednjih 33%. (Desno) Vizualni prikaz anomalija prosječne temperature na kugli zemaljskoj, za svaki kontinent na temelju regija IPCC-a i Arktika. Navedeni su linearni trendovi za posljednjih trideset godina (1996.–2025.) za svijet, Europu i Arktik. Podaci: ERA5.

C3S/ECMWF

Florian Pappenberger,-glavni direktor Europskog centra za srednje-vremenske prognoze, rekao je: "Europa je najbrže{0}}zagrijani kontinent, a učinci su već ozbiljni. Gotovo cijela regija bilježi iznad-prosječne godišnje temperature. 2025. subarktička Norveška, Švedska i Finska zabilježile su svoj najgori toplinski val dosad s 21 uzastopnim danom i temperaturama većim od 30 stupnjeva unutar samog Arktičkog kruga. 2025. izvješće nudi jasne, djelotvorne uvide koji podupiru političke odluke i pomažu javnosti da bolje razumije promjenjivu klimu u kojoj živimo."

Celeste Saulo,-glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije, rekao je: "Stanje klime WMO-a otkrilo je neravnotežu energije na našem planetu, a europsko stanje klime koje su zajednički izradili WMO i ECMWF odražava utjecaje za Europu. Naš zajednički napor da izradimo ESOTC odražava kako klimatske promjene utječu na bioraznolikost i hrabre inicijative koje poduzimaju europski kreatori politike da je zaštite i obnove."

Brze promjene utječu na hladnija područja Europe

Izvješće pokazuje kontinuirani trend brzog zagrijavanja u najhladnijim regijama Europe – uključujući Arktik i Alpe, gdje snijeg i led igraju ključnu ulogu u usporavanju klimatskih promjena reflektirajući sunčevu svjetlost natrag u svemir (albedo efekt).

Najmanje 95% Europe doživjelo je iznad-prosječne godišnje temperature 2025., dok se područje Europe u kojem su zimski dani s niskim temperaturama sve manje. Sub-Fennoscandia je u srpnju doživjela najdulji toplinski val zabilježen, koji je trajao tri tjedna. Tijekom tog razdoblja, temperature blizu i unutar arktičkog kruga dosegnule su i premašile 30 stupnjeva, dosegnuvši vrhunac na 34,9 stupnjeva u Frosti, Norveška. U međuvremenu, Europa kao cjelina bilježi rekordno mali broj dana stresa od hladnoće, pri čemu je 90% kontinenta doživjelo manje dana od prosjeka s barem 'jakim' stresom od hladnoće. Minimalne temperature ostale su iznad prosjeka veći dio godine.

Područje Europe koje je doživjelo najmanje 14 uzastopnih (lijevo) 'mraznih dana' i (desno) 'ledenih dana' 2025. (tamnoplavo) u usporedbi s prosjekom 1991.–2020. (srednjeplavo) i prosjekom 1961.–1990. (svijetloplavo). Mrazni dan se definira kao dan s minimalnom temperaturom od 0 stupnjeva ili niže, a ledeni dan je dan tijekom kojeg maksimalna temperatura ostaje na 0 stupnjeva ili niže. Podaci: E-OBS.

KNMI/C3S/ECMWF

Iznad-prosječne temperature i ispod-prosječne količine padalina dovele su do značajnog gubitka snježnog i ledenog pokrivača. U ožujku 2025. snijegom-pokriveno područje u Europi bilo je oko 1,32 milijuna četvornih kilometara (31%) ispod prosjeka – što je jednako zajedničkom području Francuske, Italije, Njemačke, Švicarske i Austrije. To je označilo treću najnižu količinu snijega od početka bilježenja 1983. Ledenjaci su također doživjeli neto gubitak mase, a Island je zabilježio drugi-najveći gubitak mase ledenjaka zabilježen. Dodatno, Grenlandska ledena ploča izgubila je 139 gigatona (139 milijardi tona) leda – oko 1,5 puta više od količine pohranjene u svim ledenjacima u europskim Alpama. Ovaj gubitak leda pridonosi rastu globalne razine mora, pri čemu svaki centimetar povećanja izlaže dodatnih 6 milijuna ljudi obalnim poplavama.

Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u ECMWF-u, rekao je: "ESOTC 2025 daje oštru sliku: tempo klimatskih promjena zahtijeva hitnije djelovanje. S porastom temperatura, raširenim šumskim požarima i sušom, dokazi su nedvosmisleni; klimatske promjene nisu buduća prijetnja, to je naša sadašnja stvarnost. U suočavanju s utjecajem na gubitak bioraznolikosti, moramo uskladiti brzinu prilagodbe koja se događa u prijelazu na čistu energiju i u isto vrijeme osigurati snažnu znanost i dalje podupire naše politike i odluke."

Rekordna toplina mora i zagrijavanje oceana

Globalni ocean apsorbirao je oko 90% viška topline uzrokovanog ljudskim-emisijama stakleničkih plinova. U 2025. europska oceanska regija doživjela je najveću zabilježenu godišnju temperaturu površine mora, obilježavajući četvrtu uzastopnu godinu rekordne topline. Ovaj dugoročni-trend negativno utječe na biološku raznolikost, vrste i staništa. Morski toplinski valovi također se mogu podudarati s toplinskim valovima na kopnu – pridonoseći ekstremnijim temperaturama i vlažnosti, uključujući noćne, što može usporiti oporavak ljudi od toplinskog stresa i poremetiti san.

Morski toplinski valovi bili su široko rasprostranjeni 2025. i zahvatili su 86% oceanske regije Europe. Također su bili intenzivniji, s 36% regije koja je iskusila 'teške' ili 'ekstremne' uvjete – najveći udio zabilježen.

(Lijevo) Postotak područja oceanske regije WMO RA VI (Europa) koja se suočava s uvjetima morskog toplinskog vala svake godine od 1982. do 2025., prikazano za četiri kategorije intenziteta: 'umjereno' (žuto), 'jako' (svijetlonarančasto), 'jako' (tamnonarančasto) i 'ekstremno' (smeđe). Za svaku godinu, postotak se temelji na najvećem intenzitetu postignutom na svakoj lokaciji u regiji. (Desno) Karta koja prikazuje najveću kategoriju morskih toplinskih valova doživljenih na svakoj lokaciji tijekom 2025. Morski toplinski valovi definirani su u odnosu na referentno razdoblje 1991. – 2020. Podaci: C3S Globalna temperatura mora i površine morskog leda v1.0.

DMI/C3S/ECMWF

Cijelo Sredozemno more doživjelo je barem jedan dan s uvjetima 'jakog' morskog toplinskog vala u svakoj od posljednje tri godine, a 2025. prosječna godišnja temperatura površine mora bila je druga najviša ikada zabilježena. 'Teški' uvjeti morskog toplinskog vala također su se dogodili u Norveškom moru – koje se proteže sjevernom Europom i Arktikom – što se poklapa s rekordnim toplinskim valom nad sub-arktičkom Fenoskandijom i naglašava zemljopisno širenje zagrijavanja oceana diljem Europe.

Mauro Facchini, voditelj Copernicus jedinice u Europskoj komisiji, rekao je: "Izvješće o europskom stanju klime 2025. još jednom pokazuje vrijednost naših zajedničkih napora da imamo-europski sustav promatranja Zemlje svjetske klase. Održavanje vlastite---pouzdane evidencije podataka o našem sustavu Zemlje ključno je za donošenje informiranih političkih odluka u našoj klimi koja se brzo mijenja. Copernicus je ključan za pomoć u očuvanju našeg suvereniteta, našeg okoliš, prehrambeni sustavi, sigurnost i ekonomija."

Klimatski uvjeti stvaraju pritisak na europsku vodu¨

Diljem Europe oko 70% rijeka imalo je ispod-prosječnog protoka, dok je to bila jedna od tri najsušnije godine za vlažnost tla od 1992. U svibnju je oko pola Europe (53%) bilo pogođeno sušnim uvjetima. Ovi obrasci odražavaju kombinaciju čimbenika uključujući atmosfersku cirkulaciju i varijabilnost padalina, uz dugoročne-klimatske trendove.

Dušan Chrenek, glavni savjetnik za digitalnu zelenu tranziciju u DG Clima, rekao je: "Signal klimatskih promjena ostaje nedvosmislen diljem Europe, a izvješće o europskom stanju klime 2025. snažan je podsjetnik da moramo održati i ubrzati napore prilagodbe i ublažavanja. Ovo izdanje pruža uvjerljive dokaze o dubokim utjecajima klimatskih promjena na intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, bioraznolikost i gospodarstvo, dok jača europsku stratešku ambiciju da dodatno ojača svoje promatranje Zemlje sposobnosti korištenjem najnovijih-tehnologija."

Sve veće temperature i intenziviranje šumskih požara

Diljem Europe 2025. bili su rašireni topli uvjeti – s temperaturama iznad-prosjeka zabilježenim na najmanje 95% kontinenta. Toplinski valovi zahvatili su velike dijelove Europe, od Sredozemlja do Arktika, uključujući drugi najjači zabilježeni toplinski val u Europi i najduži i najteži toplinski val sub-arktičke Fenoskandije u srpnju. Velik dio Europe također je doživio više dana od prosjeka s barem "jakim" toplinskim stresom, a južna i istočna Španjolska zabilježila je do 50 dana više od prosjeka s "-kao" temperaturama iznad 32ºC.

Toplinski valovi u sub-arktičkoj Fenoskandiji od 1950. Veličina kruga proporcionalna je području zahvaćenom odgovarajućim događajem. 10 najjačih toplinskih valova označeno je tamnijim bojama, a siva označava one čija je ozbiljnost rangirana ispod 10. Sub-Arktička Fenoskandiju definirana je ovdje kao kopnena Norveška, Švedska i Finska sjeverno od 60 stupnjeva N (60 stupnjeva –72 stupnja N, 4 stupnja –32 stupnja E). Ozbiljnost se temelji na kombinaciji prosječne temperaturne anomalije u odnosu na referentno razdoblje 1961. – 1990., trajanja i zahvaćenog područja. Podaci: E-OBS, SYNOP.

DWD/C3S/ECMWF

Vrući i suhi uvjeti pridonijeli su rekordnoj aktivnosti šumskih požara diljem Europe. Ukupno je izgorjelo rekordno područje od oko 1.034.000 hektara diljem Europe – područje veće od Cipra – s emisijama šumskih požara koje su dosegle najveću zabilježenu razinu. Španjolska je bila posebno teško pogođena i otpada na oko polovicu emisija. Uz Španjolsku, Cipar, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Njemačka zabilježili su najveću zabilježenu emisiju šumskih požara. Šumski požari također predstavljaju značajan rizik za biološku raznolikost, a šumski požari na tresetištu mogu osloboditi velike zalihe ugljika, dodatno pojačavajući klimatske promjene. Europska komisija identificirala je rastući rizik od šumskih požara kao ključni prioritet, jer projekcije Šestog izvješća o procjeni Međuvladinog panela za klimatske promjene pokazuju da će se prijetnje šumskim požarima vjerojatno povećati u svim regijama Europe.

Klimatski utjecaji sve više utječu na biološku raznolikost

Brojni ekstremni događaji u 2025. – uključujući sušu, šumske požare te toplinske valove na kopnu i moru – utjecali su na biološku raznolikost u morskim i kopnenim ekosustavima. Osim toga, priroda je pod povećanim stresom zbog smanjivanja i pomicanja staništa, poremećaja godišnjih doba zbog viših temperatura i promjena u oborinama. U izvješću se navode konkretni primjeri utjecaja klimatskih promjena na osjetljive ekosustave, poput utjecaja morskih toplinskih valova na livade morske trave u Sredozemnom moru i šumskih požara u tresetištu. Upravljanje okolišem u Europi sve više prepoznaje bliske veze između klime i bioraznolikosti, uz koordinirane pristupe 'priroda-klima' osmišljene za jačanje otpornosti ekosustava.

Europska unija obvezala se na pravno obvezujuće ciljeve za obnovu ekosustava u velikim razmjerima, uključujući najmanje 20% kopnenih i morskih područja do 2030. i sve ekosustave kojima je to potrebno do 2050. Taj rad podupiru i Europski zeleni dogovor i Zakon o klimi EU-a, koji zaštitu bioraznolikosti ugrađuju u šire klimatske strategije. Osim toga, rješenja-zasnovana na prirodi, kao što je obnavljanje livada morske trave, prepoznata su po svojoj ulozi u podržavanju bioraznolikosti, skladištenju ugljika i jačanju otpornosti obale. Dok ovi koraci predstavljaju važnu akciju, napredak u Europi mora se ubrzati kako bi se učinilo više, i učinilo bolje, za zaštitu prirode i bioraznolikosti.